Kategorizacija zdravstvenih ustanova

Konsultanti su predložili da univerzitetski klinički centri, kliničko-bolnički centri, klinike, instituti, opšte bolnice, kao i specijalne bolnice čiji je osnivač Republika Srbija i Autonomna Pokrajina prođu proces kategorizacije. Kategorije zdravstvenih ustanova određuju se u odnosu na: zdravstvene delatnosti i zdravstvenih usluga; nivo stručne osposobljenosti zdravstvenih radnika, nivo sofisticiranosti zdravstvenih usluge koje pružaju; opseg pružanja zdravstvenih usluga; posteljne kapacitete; područje pružanja zdravstvene usluge stanovništvu.

Nivoi zdravstvene usluge su sledeći: 1) opšti nivo; 2 ) specijalizovani nivo; 3 ) visoko specijalizovani nivo; 4 ) poliklinički nivo/dnevna bolnica. U određenoj kategoriji zdravstvene ustanove pruža se određeni nivo zdravstvene usluge u svakoj pojedinačnoj delatnosti.

Sve zdravstvene ustanove na sekundarnom i tercijarnom nivou zdravstvene zaštite razvrstavaju se u kategorije u skladu sa vrstama i načinom pružanja zdravstvenih usluga koje pružaju, a imajući u vidu osiguranje minimalnih standarda stručnog razvoja, racionalno administrativno upravljanje, racionalno upravljanje prostorom, opremom i radnicima, u cilju obezbeđenja zdravstvene zaštite u skladu sa zakonom i ravnomernog razvoja na svim područjima Republike Srbije.

Kategorije zdravstvenih ustanova koje obavljaju zdravstvenu delatnost na sekundarnom i tercijarnom nivou zdravstvene zaštite sa akutnim bolničko-stacionarnim lečenjem su sledeće:

1 . kategorija - Lokalna (opšta) bolnica, koja obavlja delatnost sekundarne zdravstvene zaštite; 
2 . kategorija - Okružna (opšta) bolnica, koja obavlja delatnost sekundarne zdravstvene zaštite; 
3 . kategorija - Regionalna bolnica, koja obavlja delatnost tercijarne zdravstvene zaštite;
4 . kategorija - Republička bolnica, koja obavlja delatnost tercijarne zdravstvene zaštite;
4 a . kategorija - Pokrajinska bolnica, koja obavlja delatnost tercijarne zdravstvene zaštite

Ako se na teritoriji regionalne, odnosno republičke i pokrajinske bolnice, ne nalazi opšta bolnica (lokalna ili okružna), tada zdravstvena ustanova 3. kategorije obavlja zdravstvenu delatnost sekundarne zdravstvene zaštite za stanovništvo tog područja. Pokazatelji kvaliteta pruženih zdravstvenih usluga za nivo Republike Srbije, u odnosu na koju se meri ostvareni rezultat rada zdravstvene ustanove u posmatranom periodu, utvrđuje se u odnosu na konkretnu kategoriju zdravstvenih ustanova.

Zato je Konsultant predložio broj postelja, očekivanu prosečnu zauzetost postelja, očekivanu prosečnu dužinu lečenja, očekivani prosečan obrt postelja te očekivani prosečan DSG koeficijent koji u značajnom broju slučajeva danas mnogo bolnica ne dostižu, što rezultira dugim listama čekanja, nezadovoljavajućim ishodima lečenja i nagomilanim gubicima. Iz toga razloga je predloženo da se ciljane vrednosti dostižu kroz dva vremenska razdoblja do 2035. godine. Ministarstvo će detaljno pratiti kojom dinamikom pojedinačne bolnice dostižu ciljane vrednosti, a one bolnice koje ne postižu rezultate će biti kategorizovane na onaj nivo na kojem mogu postići uspeh, što znači da nema lista čekanja, da ima dobre ishode lečenja i da posluje u zadanim finansijskim okvirima bez gubitaka.

Detaljni pregled karakteristika bolnica svake od predloženih kategorija možete pogledati u okviru - okviru poglavlja 5.6 predloga Masterplana - Nacrt Strategije optimizacije mreže ustanova zdravstvene zaštite Republike Srbije i smernice za izradu Plana razvoja zdravstvene zaštite do 2035. godine koji je dostupan na optimizacijazdravstva.rs 

Ono što Konsultant posebno naglašava kada se radi o predlogu konkretnih zdravstvenih ustanova iz Plana mreže i njihovog svrstavanja u kategorizacije je da su se posebno analizirali parametri koji govore o popunjenosti kapaciteta, iskorišćenosti postojećih resursa te stepenu komplikovanosti slučajeva koje zdravstvena ustanova dominantno zbrinjava. 

Predložena šema kategorizacije bolnica zasnovana je na aktuelnim podacima i nije statična. Okolnosti na osnovu kojih je trenutno predloženo da se neka bolnica kategorizuje će se menjati tokom vremena, promenama i modernizacijom medicinskih doktrina i zdravstvenih tehnologija, daljim razvojem zdravstvenog osoblja, migracijom i starenjem stanovništva, ekonomskim tokovima zemlje, političkom prioritetizacijom zdravstva u društvu, te pod uticajem mnogih drugih faktora. Konsultant je za dugoročni period predložio spajanje zdravstvenih ustanova na području okruga i formiranje okružnih zdravstvenih centara, međutim u pojedinim slučajevima gde su zdravstvene ustanove na vrlo maloj razdaljini, kao što je to u slučaju bolnica u Jagodini, Paraćinu i Ćupriji, može se razmotriti njihovo spajanje u kratkoročko-srednjeročnom periodu umesto u dugoročnom i time osigurati da sve bolnice u sastavu novog zdravstvenog centra budu u istoj kategoriji već od početka implementacije optimizacije.

Predloženo je da Ministarstvo zdravlja kontinuirano prati zdravstvene potrebe stanovništva te u skladu sa ekonomskim mogućnostima bolnica menja kategorizaciju, a primenom diskrecionog prava može pojedinim bolnicama dati višu kategoriju ukoliko specifičnosti na terenu to opravdavaju